Sve navedene informacije sakupljene su na internetu i stavljene na jedno mjesto!Sanitarac.com je neprofitna i otvorena web stranica sa ciljem usavršavanja znanja i promocije struke sanitarnog inženjerstva.
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Od divljih golubova pećinara (lat. Columba livia) potječu sve domaće pasmine golubova. Spada u porodicu golubova, red golupčarki, i ima oko 15 podvrsta.
Bakterije su najbrojnija skupina organizama. Većina je ovih jednostaničara nužna za održavanje života ostalih makroorganizama na Zemlji. Te su bakterije bile bitne u biološkoj evoluciji, a i danas su osnova svakog hranidbenog lanca u prirodi. Prisutni su u tlu i vodi.
* nukleinska kiselina (DNK ili RNK) – sadrži nasljedne upute potrebne za umnožavanje virusa (vidi niže), pa tvori virusni genom. Značajna je za infekcioznost virusa.
* kapsida – proteinska ljuska koja obavija nukleinsku kiselinu od djelovanja enzima stanice. Građena je od kapsomera i nositelj je virusnih antigena.
Neki su virusi obavijeni lipidskom ovojnicom koja potječe od stanice u kojoj se umnožavaju. Iz nje strše glikoproteinski izdanci kojima se virus prihvaća na stanicu primatelja. Takvi su npr. virusi gripe, bjesnoće i HIV. Slika prikazuje građu neovijenog (A) i ovijenog (B) virusa.
Građa većine virusa se zasniva na jednom od načela simetrije:
* zavojito (spiralno) – virusi štapićastog oblika, kapsomeri različitih veličina
Umnožavanje (replikacija) virusa je enzimski proces prepisivanja vlastitog genoma kojeg čini jedna od nukleinskih kiselina. Ono se razlikuje od razmnožavanja ostalih mikrorganizama jer se odvija samo u živoj i primjenjivoj stanici. Za vrijeme umnožavanja virusa nastaju promjene na površini i u unutrašnjosti inficirane stanice. Ciklus umnožavanja u osnovi izgleda ovako:
pričvršćivanje virusa na površinu stanice s odgovarajućim receptorima (adsorpcija)
prodiranje virusa kroz staničnu membranu u stanicu (penetracija)
razgradnja kapside i aktivacija nukleinske kiseline
iskorištavanje stanične sinteze bjelančevina i nukleinske kiseline za prijenos svoje nasljedne upute (biosinteza)
stvaranje nukleokapside (sastavljanje viriona)
izlazak iz inficirane stanice (lizom ili pupanjem)
Slike poznatijih virusa:
Virusnu česticu čini nukleokapsida koju tvori: * nukleinska kiselina (DNK ili RNK) – sadrži nasljedne upute potrebne za umnožavanje virusa (vidi niže), pa tvori virusni genom. Značajna je za infekcioznost virusa.* kapsida – proteinska ljuska koja obavija nukleinsku kiselinu od djelovanja enzima stanice. Građena je od kapsomera i nositelj je virusnih antigena. Neki su virusi obavijeni lipidskom ovojnicom koja potječe od stanice u kojoj se umnožavaju. Iz nje strše glikoproteinski izdanci kojima se virus prihvaća na stanicu primatelja. Takvi su npr. virusi gripe, bjesnoće i HIV. Slika prikazuje građu neovijenog (A) i ovijenog (B) virusa. Građa većine virusa se zasniva na jednom od načela simetrije: * zavojito (spiralno) – virusi štapićastog oblika, kapsomeri različitih veličina* izometrično – kuglasti virusi, jednaki kapsomeri
Umnožavanje (replikacija) virusa je enzimski proces prepisivanja vlastitog genoma kojeg čini jedna od nukleinskih kiselina. Ono se razlikuje od razmnožavanja ostalih mikrorganizama jer se odvija samo u živoj i primjenjivoj stanici. Za vrijeme umnožavanja virusa nastaju promjene na površini i u unutrašnjosti inficirane stanice. Ciklus umnožavanja u osnovi izgleda ovako: pričvršćivanje virusa na površinu stanice s odgovarajućim receptorima (adsorpcija)prodiranje virusa kroz staničnu membranu u stanicu (penetracija)razgradnja kapside i aktivacija nukleinske kiselineiskorištavanje stanične sinteze bjelančevina i nukleinske kiseline za prijenos svoje nasljedne upute (biosinteza)stvaranje nukleokapside (sastavljanje viriona)izlazak iz inficirane stanice (lizom ili pupanjem)Slike poznatijih virusa:
Korištenjem ove web stranice pristajete na upotrebu kolačića u skladu s ovom Obavijesti o kolačićima. Ako ne pristajete na upotrebu ovih kolačića, molimo onemogućite ih.