Logiranje

Bakterije - općenito

  • Pročitano 5419 puta

Bakterije su najbrojnija skupina organizama. Većina je ovih jednostaničara nužna za održavanje života ostalih makroorganizama na Zemlji. Te su bakterije bile bitne u biološkoj evoluciji, a i danas su osnova svakog hranidbenog lanca u prirodi. Prisutni su u tlu i vodi.

Objavio

Građa virusa

  • Pročitano 7998 puta
Virusnu česticu čini nukleokapsida koju tvori:
* nukleinska kiselina (DNK ili RNK) – sadrži nasljedne upute potrebne za umnožavanje virusa (vidi niže), pa tvori virusni genom. Značajna je za infekcioznost virusa.
* kapsida – proteinska ljuska koja obavija nukleinsku kiselinu od djelovanja enzima stanice. Građena je od kapsomera i nositelj je virusnih antigena.
Neki su virusi obavijeni lipidskom ovojnicom koja potječe od stanice u kojoj se umnožavaju. Iz nje strše glikoproteinski izdanci kojima se virus prihvaća na stanicu primatelja. Takvi su npr. virusi gripe, bjesnoće i HIV. Slika prikazuje građu neovijenog (A) i ovijenog (B) virusa.
Građa većine virusa se zasniva na jednom od načela simetrije:
* zavojito (spiralno) – virusi štapićastog oblika, kapsomeri različitih veličina
* izometrično – kuglasti virusi, jednaki kapsomeri
Umnožavanje (replikacija) virusa je enzimski proces prepisivanja vlastitog genoma kojeg čini jedna od nukleinskih kiselina. Ono se razlikuje od razmnožavanja ostalih mikrorganizama jer se odvija samo u živoj i primjenjivoj stanici. Za vrijeme umnožavanja virusa nastaju promjene na površini i u unutrašnjosti inficirane stanice. Ciklus umnožavanja u osnovi izgleda ovako:
pričvršćivanje virusa na površinu stanice s odgovarajućim receptorima (adsorpcija)
prodiranje virusa kroz staničnu membranu u stanicu (penetracija)
razgradnja kapside i aktivacija nukleinske kiseline
iskorištavanje stanične sinteze bjelančevina i nukleinske kiseline za prijenos svoje nasljedne upute (biosinteza)
stvaranje nukleokapside (sastavljanje viriona)
izlazak iz inficirane stanice (lizom ili pupanjem)
Slike poznatijih virusa:
Virusnu česticu čini nukleokapsida koju tvori:
* nukleinska kiselina (DNK ili RNK) – sadrži nasljedne upute potrebne za umnožavanje virusa (vidi niže), pa tvori virusni genom. Značajna je za infekcioznost virusa.* kapsida – proteinska ljuska koja obavija nukleinsku kiselinu od djelovanja enzima stanice. Građena je od kapsomera i nositelj je virusnih antigena.
Neki su virusi obavijeni lipidskom ovojnicom koja potječe od stanice u kojoj se umnožavaju. Iz nje strše glikoproteinski izdanci kojima se virus prihvaća na stanicu primatelja. Takvi su npr. virusi gripe, bjesnoće i HIV. Slika prikazuje građu neovijenog (A) i ovijenog (B) virusa.
Građa većine virusa se zasniva na jednom od načela simetrije:
* zavojito (spiralno) – virusi štapićastog oblika, kapsomeri različitih veličina* izometrično – kuglasti virusi, jednaki kapsomeri

Umnožavanje (replikacija) virusa je enzimski proces prepisivanja vlastitog genoma kojeg čini jedna od nukleinskih kiselina. Ono se razlikuje od razmnožavanja ostalih mikrorganizama jer se odvija samo u živoj i primjenjivoj stanici. Za vrijeme umnožavanja virusa nastaju promjene na površini i u unutrašnjosti inficirane stanice. Ciklus umnožavanja u osnovi izgleda ovako:
pričvršćivanje virusa na površinu stanice s odgovarajućim receptorima (adsorpcija)prodiranje virusa kroz staničnu membranu u stanicu (penetracija)razgradnja kapside i aktivacija nukleinske kiselineiskorištavanje stanične sinteze bjelančevina i nukleinske kiseline za prijenos svoje nasljedne upute (biosinteza)stvaranje nukleokapside (sastavljanje viriona)izlazak iz inficirane stanice (lizom ili pupanjem)Slike poznatijih virusa:
Objavio

Logiranje ili Registracija